U poslednjih nekoliko godina na crnogorskom tržištu osiguranja zabilježen je rast, a u prošloj godini bruto premija osiguranja porasla je 3,29 odsto u odnosu na prethodnu godinu. Radi se o blagom rastu na tržištu osiguranja, ali ipak je veoma značajno da u vremena krize od 2010. u svakoj godini imamo trend rasta. Šest društava poslovalo je pozitivno, pet imalo gubitak, a ukupni profit na nivou sektora je nešto preko dva miliona eura. Životno osiguranje učestvuje u ukupnom osiguranju sa svega 14 posto, što je još uvijek nizak nivo u odnosu na učešća te vrste osiguranja u zemljama Evropske unije. Kada bi pogledali parametre mogli bi konstatovati zaista da smo još uvijek tržište u razvoju osiguranja s obzirom na činjenicu da izdvajanje u osiguranju po glavi stanovnika kod nas iznosi 107 eura, a u Evropi je to blizu 2.000 eura. Učešće crnogorskog tržišta osiguranja u bruto-domaćem proizvodu je svega oko dva odsto, dok se u razvijenim zemljama kreće i do sedam odsto.
U poslednjih nekoliko godina na crnogorskom tržištu osiguranja zabilježen je rast, a u prošloj godini bruto premija osiguranja porasla je 3,29 odsto u odnosu na prethodnu godinu, saopštio je juče predsjednik Savjeta Agencije za nadzor osiguranja Branko Vujović.
- Radi se o blagom rastu na tržištu osiguranja, ali ipak je veoma značajno da u vremena krize od 2010. u svakoj godini imamo trend rasta – kazao je Vujović u Parlamentu, tokom rasprave o izvještaju o stanju na tržištu osiguranja u Crnoj Gori za 2012. godinu.
Poslovanje
Izvještaj pokazuje da je šest društava poslovalo pozitivno, pet imalo gubitak, a ukupni profit na nivou sektora je nešto preko dva miliona eura.
Vujović je upozorio da životno osiguranje učestvuje u ukupnom osiguranju sa svega 14 posto, što je, kako kaže, još uvijek nizak nivo u odnosu na učešća te vrste osiguranja u zemljama Evropske unije.
- Kada bi pogledali parametre mogli bi konstatovati zaista da smo još uvijek tržište u razvoju osiguranja s obzirom na činjenicu da izdvajanje u osiguranju po glavi stanovnika kod nas iznosi 107 eura, a u Evropi je to blizu 2.000 eura. Učešće crnogorskog tržišta osiguranja u bruto-domaćem proizvodu je svega oko dva odsto, dok se u razvijenim zemljama kreće i do sedam odsto – naveo je Vujović.
Prema njegovim riječima može se očekivati dalji trend rasta tog tržišta u skladu sa onim što će biti novi zahtjevi i standardi Evropske unije iz oblasti osiguranja.
- Možemo očekivati rast i kada su u pitanju solventnost i likvidnost osiguravajućih društava i ono što je za nas kao regulatora najvažnije ažurnost u rješavanju šteta u osiguranju. Već sada imamo preko 91 posto ažurnost u rješavanju šteta, što zaista treba ocjeniti kao uspješno – naglasio je Vujović.
Zakon
On je dodao da postoje i osiguravajuća društva koje "kubure" sa ispunjavanjem uslova i prihvatanjem novih standarda koji proističu iz Zakona o osiguranju.
- Dva društva još imaju potrebu da se kroz dokapitalizaciju osposobe za ispunjenost uslova koji zahtjeva Zakon o osiguranju, a očekujemo da će makar jedno od tih društava do kraja godine to uspjeti – rekao je Vujović.
Osiguravajuća društva su, kako je naveo, suočena i sa obavezom da primjenjuju nove standarda EU.
On je podsjetio i na postojanje garantnog fonda, koji je dužan da izmiruje obaveza prema osiguranicima u slučaju da na drugi način nije riješeno pitanja izmirenja.
Završili raspravu o elektronskoj trgovini
Poslanici su završili raspravu i o Predlogu zakona o izmjenama i dopunama zakona o elektronskoj trgovini, kojim se precizno definišu određene nepreciznosti i tekst dodatno usklađuje sa evropskim direktivama. Pomoćnik ministra za informaciono društvo i telekomunikacije Ivan Lazarević saopštio je da su u toku implementacije uočene određene nepreciznosti u pravnim rješenjima tog zakonskog rješenja.
- S obzirom na to da postojeći Zakon o elektronskoj trgovini nije bio u potpunosti usaglašen sa direktivom Evropske unije, a takođe u cilju otklanjanja nepreciznosti koje su prepoznate u samom zakonskom rješenju pristupili smo izradi ovog zakona kako bi se postigla puna usklađenost – kazao je Lazarević.
On je dodao da je u pravnom propisu EU oblast elektronske trgovine regulisana direktivom 2000/31 kojom se definišu uslovi informacionog društva posebno elektronske trgovine u unutrašnjem tržištu.
Zakon o elektronskoj trgovini, pored Zakona o elektronskom popisu i Zakona o elektronskom dokumentu predstavlja jedan od tri osnovna akta kojim se uređuje sistem elektronskog poslovanja u Crnoj Gori.
Zakonom o elektronskoj trgovini se uređuje pružanje usluga na razdaljinu uz naknadu, putem elektronske opreme za obradu i skladištenje podataka na lični zahtjev korisnika.